Na kojim ljudima i grupama vlast stvarno počiva?
Autoritarna vlast obično počiva na krugu ljudi i grupa bez kojih vođa ne može da donosi i sprovodi odluke. To mogu biti vrh stranke, policija i službe bezbednosti, vojni komandanti, poslovni ljudi, uprava, medijski vlasnici i lokalni posrednici.
Svako od njih daje nešto što vlasti treba — silu, novac, informacije, organizaciju ili glasove — i zauzvrat očekuje položaj, zaštitu, pristup poslovima ili sigurnost. Vođa zato ne mora samo da kontroliše građane; mora stalno da sprečava i sukob ili udruživanje ljudi unutar sopstvenog kruga. Pravi oslonci vlasti ne vide se uvek iz zvaničnih funkcija. Najvažnije je ko može da zaustavi odluku, uskrati resurs ili pokrene druge ljude, a ne samo čije ime stoji na vrhu institucije.
Pravi krug moći je često skriven i promenljiv. Visoka funkcija ne znači uvek i stvarnu moć da se odluka zaustavi.
Radovi koji potkrepljuju ovaj odgovor, sa vrstom dokaza i objašnjenjem njihove veze sa tvrdnjom.
poređenje više zemalja ili slučajeva
Svolik, M. W. (2012), The Politics of Authoritarian Rule, Cambridge University Press.
- Doprinos ovom odgovoru
- Svolik pokazuje da vođa opstaje samo ako istovremeno drži pod kontrolom društvo i održava dogovor sa elitama koje mu daju novac, organizaciju, informacije ili silu. Autoritarna vlast je zato koalicija, ne samo jedan čovek.
poređenje više zemalja ili slučajeva
Boix, C. i Svolik, M. W. (2013), „The Foundations of Limited Authoritarian Government“, Journal of Politics 75(2): 300–316.
- Doprinos ovom odgovoru
- Boix i Svolik pokazuju zašto autoritarne institucije mogu pomoći podeli moći: kada saveznici imaju dovoljno snage da kazne vođu, formalna pravila im omogućavaju da prate da li on poštuje dogovor i da smanje strah od izdaje.
pregled više istraživanja
Meng, A., Paine, J. i Powell, R. (2023), „Authoritarian Power Sharing“, Annual Review of Political Science 26: 153–173.
- Doprinos ovom odgovoru
- Meng, Paine i Powell pokazuju da stvarna podela moći zahteva više od podeljenih funkcija i koristi — potrebni su mehanizmi kojima saveznici mogu da sprovedu dogovor i ograniče vođu.
poređenje više zemalja ili slučajeva
Gandhi, J. i Przeworski, A. (2007), „Authoritarian Institutions and the Survival of Autocrats“, Comparative Political Studies 40(11): 1279–1301.
- Doprinos ovom odgovoru
- Gandhi i Przeworski pokazuju zašto diktatori uključuju deo opozicije u institucije: parlamenti i partije mogu pomoći da se protivnici kooptiraju, da im se ponude ustupci i da se smanji rizik od otvorenog sukoba.
pregled više istraživanja
Wintrobe, R. (1998), The Political Economy of Dictatorship, Cambridge University Press.
- Doprinos ovom odgovoru
- Wintrobe objašnjava zašto diktator kombinuje nagrade i represiju: ne zna pouzdano ko mu je zaista lojalan, pa koristi rente da kupuje podršku i strah da poveća cenu izdaje.
Nedostaje relevantan izvor? Pošaljite nam ga.
Predložite izvor ili prijavite grešku u ovom odgovoru →