Zašto sposobni ljudi odlaze iz institucija - i zašto za propadanje uprave nisu krivi samo zaposleni?
Sposobni ljudi odlaze kada njihov rad više ne zavisi od znanja i rezultata, već od političke poslušnosti, a ne postoji bezbedan način da ukažu na problem. Neki napuste instituciju, neki pređu na manje vidljivo mesto, a mnogi ostanu i ćute jer imaju porodicu, kredit i malo drugih poslova.
Svaki odlazak dodatno opterećuje preostale zaposlene i povećava moć kadrova spremnih da se prilagode, pa se propadanje samo ubrzava. Zato loša uprava nije zbir „loših službenika“. Ona može biti proizvod pravila koja nagrađuju ćutanje, kažnjavaju stručni prigovor i uskraćuju ljudima stvaran izbor. Da bi se politički uzrok razlikovao od male plate ili privatnih razloga, treba pratiti ko odlazi, posle kakvog događaja, ko napreduje i kako se prema sličnim zaposlenima postupa.
Ljudi odlaze i zbog plate, porodice ili privatnih planova. Politički uzrok treba pokazati kroz vreme odlaska, različit tretman i svedočenja.
Radovi koji potkrepljuju ovaj odgovor, sa vrstom dokaza i objašnjenjem njihove veze sa tvrdnjom.
ankete u više zemalja
Schuster, C. i dr. (2022), „Exit, Voice, and Sabotage: Public Service Motivation and Guerrilla Bureaucracy in Times of Unprincipled Political Principals“, Journal of Public Administration Research and Theory 32(2): 416–435.
- Doprinos ovom odgovoru
- Na velikom istraživanju brazilskih državnih službenika autori pokazuju da ljudi sa snažnijom motivacijom da rade u javnom interesu nisu nužno oni koji će najduže trpeti problematične političke naloge: spremniji su da pokušaju da ih zaustave, ali i da napuste posao ako moraju da ih sprovode. Institucija tako može izgubiti upravo ljude kojima je do njenog javnog zadatka najviše stalo.
pregled više istraživanja
Dahlström, C. i Lapuente, V. (2022), „Comparative Bureaucratic Politics“, Annual Review of Political Science 25: 43–63.
- Doprinos ovom odgovoru
- Pokazuje zašto kvalitet institucije ne možemo objasniti samo kvalitetom pojedinačnih zaposlenih: politička kontrola, profesionalna autonomija i pravila po kojima birokratija radi sistematski utiču na korupciju, razvoj i kvalitet usluga. Ljudi rade unutar strukture koja može da im olakša ili oteža profesionalno postupanje.
pregled više istraživanja
Pepinsky, T. B., Pierskalla, J. H. i Sacks, A. (2017), „Bureaucracy and Service Delivery“, Annual Review of Political Science 20: 249–268.
- Doprinos ovom odgovoru
- Pepinsky, Pierskalla i Sacks takođe pomeraju fokus sa „dobrih i loših službenika“ na organizacioni i društveni kontekst u kojem oni rade. Kvalitet usluge zavisi od institucije, odnosa sa građanima i načina na koji je birokratija uklopljena u društvo, a ne samo od lične sposobnosti ili volje zaposlenog.
poređenje više zemalja ili slučajeva
Alon-Barkat, S., Gilad, S., Kosti, N. i Shpaizman, I. (2025), „Career Civil Servants’ Socially Embedded Responses to Democratic Backsliding“, Perspectives on Politics.
- Doprinos ovom odgovoru
- Autori pokazuju kako demokratsko nazadovanje može samo da proizvede gubitak ljudi iz institucije: oni koji promene vide kao pretnju očekuju veću politizaciju i manji stručni uticaj, češće žele da odu i manje vide smisao u pokušaju da menjaju stvari iznutra. U naknadnom praćenju, namera odlaska bila je povezana i sa stvarnim odlaskom iz službe.
poređenje više zemalja ili slučajeva
Staroňová, K., Rybář, M. i Spáč, P. (2026), „Anticipating Illiberalism: Drivers of Bureaucratic Turnover Intention“, Public Money & Management 46(4).
- Doprinos ovom odgovoru
- Staroňová, Rybář i Spáč nalaze naročito zabrinjavajući obrazac: kada očekuju neliberalnu vlast i sukob oko profesionalnog integriteta, upravo snažno motivisani i principijelni službenici češće razmišljaju da odu pre nego da ostanu i pruže otpor. Tako politička promena može oslabiti instituciju i pre nego što iko formalno otpusti zaposlene.
Nedostaje relevantan izvor? Pošaljite nam ga.
Predložite izvor ili prijavite grešku u ovom odgovoru →