SR/EN
AUTORITARIZAM - ISTRAŽIVAČKI ATLASAUTLAS

Kako autoritarni sistemi funkcionišu

Jasni odgovori zasnovani na uporednim istraživanjima, sa izvorima i vidljivim granicama svakog zaključka.

100pitanja
20oblasti
148akademskih radova
Pređi na AVtokratijuOtvori studiju slučaja Srbije sa dokumentovanim nalazima i domaćim izvorima.

ŠEST ULAZA U MATRICU

Od kog pitanja želiš da počneš?

Konkretna pitanja su početak istraživanja. Ostalih 94 dostupno je kroz mapu 20 oblasti.

MAPA AUTORITARNOG SISTEMA

Dvadeset oblasti vodi kroz celinu sistema.

Izaberi oblast da vidiš zašto je važna i kojih pet pitanja otvara.

AUTLAS›Kako demokratija nestaje korak po korak
06
Odgovor zasnovan na istraživanjimaAUTLAS istraživačka osnova

Kako demokratija može nestati iako ustav i izbori formalno i dalje postoje?

Pouzdanost zaključkadobro potkrepljen
ključnih akademskih radova5

Demokratija može da nestane bez dana u kojem je zvanično ukinuta. Vlast može zadržati ustav, izbore, sudove i skupštinu, a zatim ih menjati tako da sve slabije ograničavaju one koji vladaju.

To se radi kroz neravnopravne izborne uslove, politički uticaj na sudove i tužilaštvo, pritisak na medije, zloupotrebu državnih resursa i zakone koji se strože primenjuju na protivnike nego na saveznike. Građani i dalje glasaju, ali opozicija sve teže može da se organizuje, dopre do birača, zaštiti glasove i zaista preuzme vlast. Zato formalno postojanje demokratskih ustanova nije dovoljno; presudno je da li one stvaraju stvarnu mogućnost kontrole, odgovornosti i mirne smene vlasti.

Šta opšti odgovor ne dopušta da zaključimo

Međunarodne ocene dobro pokazuju opšti smer, ali se razlikuju i ponekad kasne za događajima. Zato treba koristiti više izvora i konkretne činjenice.

Radovi koji potkrepljuju ovaj odgovor, sa vrstom dokaza i objašnjenjem njihove veze sa tvrdnjom.

A01

pregled više istraživanja

Bermeo, N. (2016), „On Democratic Backsliding“, Journal of Democracy 27(1): 5–19.

Doprinos ovom odgovoru
Bermeo pokazuje da demokratija danas često nestaje postepeno: izvršna vlast širi sopstvena ovlašćenja i menja izborna pravila kroz formalno legalne korake, dok institucije i izbori još postoje.
Otvori izvor ↗
A02

podaci iz velikog broja zemalja

Lührmann, A. i Lindberg, S. I. (2019), „A Third Wave of Autocratization Is Here: What Is New About It?“, Democratization 26(7): 1095–1113.

Doprinos ovom odgovoru
Lührmann i Lindberg pokazuju da savremeni talas autokratizacije uglavnom prolazi kroz postepene gubitke demokratskih kvaliteta pod izabranim vlastima, uz zadržavanje izborne fasade.
Otvori izvor ↗
A03

pregled više istraživanja

Waldner, D. i Lust, E. (2018), „Unwelcome Change: Coming to Terms with Democratic Backsliding“, Annual Review of Political Science 21: 93–113.

Doprinos ovom odgovoru
Waldner i Lust tretiraju demokratsko nazadovanje kao promenu unutar postojećeg režima, a ne kao jedan trenutak prelaska. Zato se demokratija može ozbiljno istanjiti pre nego što je očigledno da je tip režima promenjen.
Otvori izvor ↗
A04

pregled više istraživanja

Haggard, S. i Kaufman, R. R. (2021), Backsliding: Democratic Regress in the Contemporary World, Cambridge University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Haggard i Kaufman pokazuju kako se ograničenja izvršne vlasti, prava i integritet političke konkurencije mogu postepeno urušavati kroz niz poteza izabrane vlasti, bez formalnog ukidanja ustava ili izbora.
Otvori izvor ↗
A05

poređenje različitih kombinacija uslova

Maerz, S. F. (2020), „The Many Faces of Authoritarian Persistence“, Government and Opposition 55(1): 64–87.

Doprinos ovom odgovoru
Maerz je ovde posredniji izvor: pokazuje da postojeće autokratije mogu opstajati kroz različite kombinacije represije, kooptacije i legitimizacije, ali ne proučava neposredno prelazak iz demokratije u autokratiju.
Otvori izvor ↗

O NAMA I METODOLOGIJI

Mnogo izvora. Jasna metodologija. Proverljivi odgovori.

AUTLAS je platforma javnog znanja o tome kako autoritarni sistemi funkcionišu. Nalaze naučnih istraživanja pretvara u jasne odgovore na pitanja koja ljudi postavljaju kada pokušavaju da razumeju izbore, medije, institucije, javne resurse, pritiske i svakodnevni život u autoritarnom sistemu.

01

Zasnovano na naučnim istraživanjima

Odgovori se zasnivaju na relevantnim akademskim istraživanjima o autoritarnim sistemima, demokratskom nazadovanju, zarobljavanju institucija i sužavanju građanskih prava i sloboda. AUTLAS povezuje nalaze iz naučnih članaka, knjiga i uporednih istraživanja i predstavlja ih jezikom razumljivim široj javnosti.

02

Praksa dokumentovana u Srbiji

AVtokratija je studija slučaja Srbije u okviru AUTLAS-a. Koristi izveštaje, analize i podatke organizacija civilnog društva, nezavisnih institucija, profesionalnih udruženja, istraživačkih medija i drugih relevantnih izvora. Opšti nalazi i dokazi iz Srbije prikazani su odvojeno.

03

Izvori otvoreni za proveru

Uz svaki odgovor navedeni su korišćeni izvori. Posetioci mogu da provere na kojim istraživanjima, podacima i izveštajima se zasnivaju zaključci. Autori istraživanja i organizacije koje su prikupile podatke ostaju jasno navedeni.

04

Zašto pitanja?

Znanje o autoritarnim sistemima rasuto je kroz naučne radove, knjige, baze podataka i izveštaje. AUTLAS ga organizuje kroz 100 pitanja u 20 oblasti, kako bi ljudi mogli da krenu od pojave koju prepoznaju i razumeju širi sistem kojem ona pripada.

05

Fokus na sistem, ne na okrivljavanje ljudi

Autoritarni sistemi menjaju pravila, sužavaju prostor izbora, povećavaju cenu odbijanja i stvaraju utisak da se ništa ne može promeniti. Zato AUTLAS analizira pravila, podsticaje, pritiske i institucionalne mehanizme - a ne traži krivicu u ljudima koji unutar takvog sistema pokušavaju da žive i rade.

06

Ko stoji iza AUTLAS-a?

AUTLAS i AVtokratiju osmislile su i razvijaju Građanske inicijative. Građanske inicijative su autor i urednik sajta i odgovorne su za izbor tema, obradu izvora i način na koji je sadržaj predstavljen. Sadržaj se dopunjava i ispravlja u skladu sa novim istraživanjima i pouzdanim podacima.

SAJT SE STALNO AŽURIRA

Pomozite nam da sadržaj bude potpuniji i precizniji.

Pošaljite relevantan izvor, ukažite nam na grešku ili predložite kako da objašnjenje bude jasnije. Svaku prijavu pregledamo pre nego što menjamo sadržaj.

Pošaljite izvor, prijavite grešku ili pošaljite sugestiju →