Da li izborna pobeda daje vlasti pravo da ukloni sva ograničenja?
Ne. Izborna pobeda daje vlasti mandat da donosi odluke u okviru pravila koja važe za sve, a ne pravo da ukloni mogućnost budućeg poraza. Demokratija podrazumeva da većina upravlja, ali i da manjina zadržava osnovna prava, da sudovi mogu da zaustave nezakonitu odluku, da mediji mogu da kritikuju i da opozicija ima poštenu priliku da postane većina.
Ako pobednik menja izborna pravila, sudove, medije ili državnu upravu tako da mu trajno služe, onda mandat koristi da bi ukinuo uslove pod kojima je mandat uopšte demokratski. Praktično merilo je jednostavno: da li novo pravilo može podjednako da važi i kada sadašnja vlast postane opozicija, ili je napravljeno da samo njoj obezbedi prednost i zaštitu?
Nije svaka promena ustava ili institucija zloupotreba. Važno je da li pravilo služi svima ili sadašnjoj vlasti daje trajnu prednost.
Radovi koji potkrepljuju ovaj odgovor, sa vrstom dokaza i objašnjenjem njihove veze sa tvrdnjom.
kritički pregled više istraživanja
Przeworski, A. (2023), „Formal Models of Authoritarian Regimes: A Critique“, Perspectives on Politics 21(3): 979–988.
- Doprinos ovom odgovoru
- Przeworski pokazuje koliko teorije o autoritarnim režimima lako mogu da postanu previše uredne: često unapred pretpostave šta diktator želi, zašto ga ljudi podržavaju i kako represija, propaganda ili dobar učinak deluju. Njegova glavna poruka je da te pretpostavke treba dokazivati, a ne uzimati zdravo za gotovo.
pregled više istraživanja
Ginsburg, T. i Huq, A. Z. (2018), How to Save a Constitutional Democracy, University of Chicago Press.
- Doprinos ovom odgovoru
- Ginsburg i Huq pokazuju zašto izborna pobeda ne ukida ustavna ograničenja: demokratija zavisi i od stvarne konkurencije, prava i vladavine prava, koji moraju ograničavati i većinskog pobednika.
poređenje više zemalja ili slučajeva
Landau, D. (2013), „Abusive Constitutionalism“, UC Davis Law Review 47: 189–260.
- Doprinos ovom odgovoru
- Landau pokazuje kako izabrana vlast može formalno zakonitim ustavnim promenama da oslabi sudove, opoziciju i druge kočnice, a da se pritom poziva na demokratski mandat. Proceduralna legalnost zato nije isto što i demokratska legitimnost.
poređenje više zemalja ili slučajeva
Varol, O. O. (2015), „Stealth Authoritarianism“, Iowa Law Review 100: 1673–1742.
- Doprinos ovom odgovoru
- Varol opisuje „stealth authoritarianism“ — korišćenje pravnih mehanizama koji formalno liče na normalnu demokratsku praksu, ali služe da povećaju troškove opozicije i zaštite vlast od smenjivosti.
poređenje više zemalja ili slučajeva
Scheppele, K. L. (2018), „Autocratic Legalism“, University of Chicago Law Review 85(2): 545–583.
- Doprinos ovom odgovoru
- Scheppele pokazuje kako vlast može tvrditi da samo menja zakon u okviru svog mandata, dok niz takvih promena u celini uklanja ograničenja koja bi trebalo da važe i za izbornog pobednika.
Nedostaje relevantan izvor? Pošaljite nam ga.
Predložite izvor ili prijavite grešku u ovom odgovoru →