Kako se mnogo malih promena pretvori u potpuno drugačiji sistem?
Mnogo malih promena postaje novi sistem kada svaka od njih olakša sledeću. Ako vlast prvo oslabi medije, građani teže saznaju za kasnije zloupotrebe; ako zatim utiče na sudove i tužilaštvo, te zloupotrebe teže dobijaju pravnu posledicu; ako potom koristi javne resurse na izborima, lakše osvaja novi mandat i dobija vreme za dalje promene.
Pojedinačni potez može izgledati tehnički, privremen ili nedovoljno velik da izazove otpor, ali njihov zbir menja odnos snaga. Važno je zato gledati smer i vezu između odluka: da li različite promene iznova smanjuju mogućnost da vlast bude proverena, ograničena ili smenjena. Prelazak ka autoritarnoj vlasti često je proces gomilanja prednosti, a ne jedan dramatičan prelom.
Ne postoji jedan redosled kojim svaka demokratija slabi. Isti potez može biti mnogo opasniji ako su druge zaštite već uklonjene.
Radovi koji potkrepljuju ovaj odgovor, sa vrstom dokaza i objašnjenjem njihove veze sa tvrdnjom.
pregled više istraživanja
Waldner, D. i Lust, E. (2018), „Unwelcome Change: Coming to Terms with Democratic Backsliding“, Annual Review of Political Science 21: 93–113.
- Doprinos ovom odgovoru
- Waldner i Lust pokazuju zašto niz malih institucionalnih promena treba posmatrati zajedno: demokratsko nazadovanje nastaje akumulacijom promena u konkurenciji, učešću i odgovornosti, a ne nužno jednim dramatičnim događajem.
podaci iz velikog broja zemalja
Lührmann, A. i Lindberg, S. I. (2019), „A Third Wave of Autocratization Is Here: What Is New About It?“, Democratization 26(7): 1095–1113.
- Doprinos ovom odgovoru
- Lührmann i Lindberg nalaze da se savremena autokratizacija najčešće odvija kroz postepeno smanjivanje demokratskih prava i ograničenja, pa pojedinačni koraci mogu izgledati mali dok njihov zbir menja režim.
pregled više istraživanja
Grillo, E., Luo, Z., Nalepa, M. i Prato, C. (2024), „Theories of Democratic Backsliding“, Annual Review of Political Science 27: 381–400.
- Doprinos ovom odgovoru
- Grillo, Luo, Nalepa i Prato razvrstavaju teorije nazadovanja prema tome da li vlast napada izbornu konkurenciju ili širi izvršnu moć i da li joj prepreke dolaze od birača ili horizontalnih institucija. Time pokazuju da mali koraci mogu pripadati različitim, ali povezanim putevima erozije.
poređenje više zemalja ili slučajeva
Scheppele, K. L. (2018), „Autocratic Legalism“, University of Chicago Law Review 85(2): 545–583.
- Doprinos ovom odgovoru
- Scheppele pokazuje kako se demokratija može rastaviti nizom tehničkih i formalno zakonitih promena koje pojedinačno ne izgledaju presudno, ali zajedno preuređuju imenovanja, nadležnosti i procedure u korist izvršne vlasti.
pregled više istraživanja
Lührmann, A. (2021), „Disrupting the Autocratization Sequence: Towards Democratic Resilience“, Democratization 28(5): 1017–1039.
- Doprinos ovom odgovoru
- Lührmann opisuje autokratizaciju kao sekvencu sa više faza i tačaka na kojima proces još može biti prekinut. To pomaže da se niz manjih promena čita kao povezan proces, a ne kao izolovani incidenti.
Nedostaje relevantan izvor? Pošaljite nam ga.
Predložite izvor ili prijavite grešku u ovom odgovoru →